Preskoči na sadržaj
Librum ekosistem
Kultura i umetnost

„Lepo pevanje” za plemenitiju kulturu grada

Muzički festivali i takmičenja vekovima okupljaju izvođače i publiku oko zajedničkog doživljaja umetnosti. Još su se na Pitijskim svečanostima u antičkim Delfima pevači i svirači nadmetali u čast Apolona, povezujući svetkovinu sa javnim priznanjem umeća. Danas od festivala očekujemo susret i prazničnu atmosferu, a od takmičenja kriterijume, poređenja i nagrade. U živom muzičkom iskustvu te se svrhe prepliću: nadmetanje otvara prostor za razmenu znanja i nova poznanstva, a završni koncert prerasta u zajedničku umetničku svetkovinu.

Priliku za takav susret Niš već treću godinu ima zahvaljujući Internacionalnom takmičenju solo pevača „Belcanto”, održanom od 6. do 8. novembra ove godine na Fakultetu umetnosti Univerziteta u Nišu. Pokrenuta 2024. godine, ova manifestacija počinje da uspostavlja sopstvenu tradiciju. Taj kontinuitet grade ljudi koji se okupljaju oko iste ideje, prenose svoja iskustva i otvaraju nove mogućnosti narednoj generaciji pevača.

Potreba mladog muzičara da svoje umeće proveri pred drugima razumljiva je svakome ko poznaje dug i pretežno usamljen proces umetničkog školovanja. Između časa i javnog nastupa nalazi se mnogo rada čiji rezultati izvođaču nisu uvek dovoljno vidljivi. Takmičenje tom radu daje određen cilj i rok, a susret sa vršnjacima i različitim pedagoškim pristupima omogućava da sopstveno postignuće sagleda iz nove perspektive. Nagrada može potvrditi uspeh, dok razgovor sa žirijem, slušanje drugih i iskustvo nastupa mogu pokazati pravac daljeg razvoja.

Umetnička vrednost, međutim, ne iscrpljuje se brojem bodova. Različiti glasovi, senzibiliteti i interpretativne zamisli teško se mogu svesti na jednu meru. Upravo zato smisao muzičkog nadmetanja zavisi od odgovornosti onih koji ga organizuju i vrednuju. Njihovim odlukama oblikuje se i predstava o vrednostima koje nastojimo da negujemo.

Na jedan takav ideal upućuje već naziv niškog takmičenja: bel canto, odnosno „lepo pevanje”. Ponikao u italijanskoj pevačkoj tradiciji, belkanto povezuje lepotu i ujednačenost tona sa gipkošću glasa, povezanim vođenjem melodije i virtuoznim ukrašavanjem pevačke deonice. U užem smislu ovaj pojam vezujemo za opere Rosinija, Belinija i Donicetija iz prve polovine XIX veka, dok njegovo šire značenje priziva ideal kultivisanog i izražajnog pevanja. Naziv Belcanto zato možemo razumeti i kao podsećanje na svrhu pevačkog obrazovanja: da se strpljivim radom razvijaju mogućnosti glasa i sposobnost da se njima oblikuje muzička misao. Nadmetanje u lepoti tako dobija smisao kroz negovanje umetničke individualnosti pevača, čiji je instrument neodvojiv od njegovog tela, jezika i ličnosti. Repertoar niškog takmičenja obuhvata dela starih majstora, solo pesme, duhovnu muziku i operske arije, a uzrasne i programske kategorije prate put od početnih koraka učenika muzičkih škola do zahteva razvijene vokalne interpretacije. Posebno mesto solo pesme uz operu pokazuje da se kultura pevanja neguje i u intimnom prostoru odnosa glasa, poetskog teksta i klavira.

Organizacioni tim takmičenja čine njegovi idejni tvorci: profesori Fakulteta umetnosti Katarina Simonović Ivanković, umetnička direktorka, i Saša Arsenkov, kao i nekadašnja studentkinja Fakulteta Dragana Mitić, sada profesorka solo pevanja u Muzičkoj školi „Stanislav Binički” u Leskovcu. Ovogodišnji Belcanto okupio je mlade pevače iz Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i Bugarske. U dva sastava međunarodnog žirija učestvovali su predstavnici Srbije, Crne Gore, Slovenije i Bugarske. Susret različitih izvođačkih i pedagoških iskustava omogućio je učesnicima da svoje umeće predstave i sagledaju izvan okvira škole i klase u kojoj se obrazuju.

Svečani koncert nagrađenih učesnika pokazao je koliko se izražajnih mogućnosti otvara kroz različite faze pevačkog sazrevanja. Program je vodio od nastupa nagrađenih u nižim kategorijama do nastupa ovogodišnjeg laureata, Andreje-Slavomira Valerijeva Mirčeva, iz Sofije. Njegova interpretacija Kalafove arije „Nessun dorma” iz Pučinijevog „Turandota” zaokružila je najavljeni program, dok je bis, Verdijeva „La donna è mobile”, pokazao punu slobodu njegove scenske komunikacije. Pevajući, Andreja-Slavomir je sišao među publiku, prošetao salom i vratio se na binu, održavajući neposredan kontakt sa slušaocima. Zreo glas, tehnička suverenost i sigurnost scenskog nastupa stvorili su utisak susreta sa operom u njenoj punoj izvođačkoj uverljivosti.

Slobodi njegovog nastupa doprinela je i izvrsna klavirska saradnica Valentina Vasileva. Pogledom i nepodeljenom pažnjom pratila ga je i dok je stajao ispred klavira i dok se, izvodeći slobodno oblikovane, ad libitum odseke, kretao među slušaocima. Njihova usklađenost pokazala je koliko takva izvođačka sloboda počiva na međusobnom slušanju i poverenju. Korepetitorski rad zahteva poznavanje pevačkog daha, razumevanje teksta i stila, kao i spremnost da se u trenutku odgovori na interpretativnu zamisao soliste. Negovanje te profesije zato je neodvojivo od razvoja pevačke umetnosti. Među ovogodišnjim klavirskim saradnicima bilo je više nekadašnjih studenata Fakulteta umetnosti u Nišu, što svedoči i o doprinosu ove ustanove obrazovanju muzičara sposobnih za tako zahtevan rad. Među njima se posebno istakla Anita Stanković, koja je na završnom koncertu sarađivala sa sedmoro nagrađenih pevača, prilagođavajući svoje muziciranje različitim glasovima, programima i izvođačkim potrebama.

Uverljivost nastupa takmičara svedoči i o radu njihovih profesora i mentora. Nastup laureata Andreje-Slavomira omogućio je niškoj publici da upozna rezultate rada u klasi Petera Danailova, međunarodno afirmisanog baritona i direktora programa Sofia Opera Performing Seminars. Danailov je dodelio stipendije za učešće na devetom izdanju ovog programa Luki Markoviću, studentu Fakulteta umetnosti u Nišu iz klase Katarine Simonović Ivanković, i Marti Mezei, sa Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, iz klase Anete Ilić. Tako je susret različitih pedagoških sredina dobio nastavak u konkretnoj prilici za usavršavanje mladih pevača. Veza sa gostujućim umetnicima nastaviće se i kroz koncert ovogodišnjeg laureata u dvorani Niškog simfonijskog orkestra i u organizaciji Niškog kulturnog centra.

U povezivanju obrazovanja i javnog umetničkog života ogleda se i šira uloga Fakulteta umetnosti u Nišu. Ova ustanova obrazuje ljude koji će pevati na sceni, u horovima i ansamblima, predavati novim generacijama i učestvovati u koncertnom životu grada. Kroz njihove nastupe razvija se i publika. Slušalačka pažnja stiče se iskustvom, redovnim susretom sa muzikom i mogućnošću da se prati umetničko sazrevanje izvođača. Podrška obrazovanju mladih umetnika zato ima značaj za čitavu sredinu u kojoj će delovati.

Ovogodišnji Belcanto podržali su Gradska opština Medijana, Niški kulturni centar, Niški simfonijski orkestar, Turistička organizacija Niša, udruženje „Constantinus”, privredni i medijski partneri, kao i brojni pojedinci. Među njima posebno su se angažovali nastavnici i saradnici sa likovnog odseka Fakulteta umetnosti i njihovi studenti. Niška opština Medijana podršku pruža od osnivanja takmičenja, već treću godinu zaredom. Utoliko je veća šteta što je ove godine izostala šira podrška onih koji na gradskom i državnom nivou odlučuju o finansiranju kulture. Manifestacija koja povezuje javno umetničko obrazovanje, međunarodnu saradnju i koncertni život grada zaslužuje da njen razvoj bude prepoznat i podržan kao dugoročan javni interes.

Odgovornost prema tom javnom interesu podrazumeva i obezbeđivanje odgovarajućih uslova za rad Fakulteta umetnosti, počevši od zgrade prilagođene nastavi, probama i umetničkom stvaranju. Svaki javni uspeh izrasta iz svakodnevnog rada kojem su potrebni prostor, vreme i institucionalna podrška.

Tri izdanja takmičenja mogu postaviti temelje tradicije. Njeno trajanje zavisiće od toga koliko smo spremni da prepoznatu vrednost negujemo i onda kada se završi svečani koncert. Ako želimo budućnost u kojoj će Niš imati pevače, pedagoge, klavirske saradnike i publiku sposobnu da njihovo umeće čuje i razume, tu budućnost moramo stvarati sada. Mladi umetnici već su pokazali šta mogu da pruže zajednici. Na zajednici je da pokaže kakvo im mesto pripada u njenoj budućnosti.

Kako ti se dopao tekst?

Podeli tekst
O piscu

Marija Dinov

Niš

Pijanistkinja sam i teoretičarka umetnosti. Predajem na Fakultetu umetnosti Univerziteta u Nišu. Pišem o muzici, umetnosti i kulturi, povezujući izvođačko iskustvo sa teorijskim promišljanjem. U sviranju i pisanju istražujem kako stvaramo, doživljavamo i delimo smisao.

tekstova
1
čitanja
153
reakcija
1
komentara
0
deljenja
2
00

Komentari

Još nema komentara. Budi prvi čitalac koji će piscu reći šta misli.

    Librum bilten

    Izbor urednika i konkursi, jednom nedeljno.

    02

    Slično: Kultura i umetnost

    Cela rubrika
    Kultura i umetnost

    Sidni Polak

    Holivudski reditelj Sidni Polak (73) preminuo je 26. maja u svom domu u Los Anđelesu, deset meseci nakon što mu je otkriven rak. Poslednje dane proveo je okružen svojim najbližima — suprugom Kler Grisvold, glumicom s kojom je u braku od 1958, i njihove dve…

    Slavica Trajković21. novembar · 5 min čitanja

    3110

    Kultura i umetnost

    Hod po oštrici žileta: Andrej Končalovski

    Pisati o životu Andreja Končalovskog slično je stajanju pored akvarijuma čije staklo nenadano počinje da puca. U njegovom rodoslovu gotovo da ne postoji osoba koja nije umetnik, kako sa očeve, tako i sa majčine strane. Njegovi preci dali su ruskoj kulturi više znamenitih imena –…

    Slavica Trajković19. novembar · 13 min čitanja

    3410

    Kultura i umetnost

    „MUZIČKI FESTIVAL SMRTI“: PESNIČKI SPOMENIK STRADANJU JEVREJA

    Književno-teorijska i stilistička analiza poeme „MUZIČKI FESTIVAL SMRTI“ Saše Milivojeva. Piše: Branka Krivokuća Poema „Muzički festival smrti“ autora čiji opus obeležavaju i potresna dela „Fabrika sapuna“; „Dečak iz Žute kuće“; Svetski bol“; „Ćele-kula“; „Čaša krvi“; „Eho nuklearne bombe“; predstavlja vrhunski domet savremene angažovane elegije i…

    Saša Milivojev7. novembar · 6 min čitanja

    3910

    Aktuelni konkursi za pisce

    Svi konkursi