Umor.Opšti umor kao preovladavajući osjećaj.Umor na svim koordinatama.Stanje umora kroz sve se očitava.
Umorni na poslu.Ta jedvačekanja petka.Ta čekanja kraja radnog dana.
Umorni u komunikacionim relacijama.Samo se čuje ona…
-Pusti me na miru, hoću mir i tišinu.
Umorni za susretanja,viđanja.Fraze prisutne…
-Ma, imam važnija posla.
-Kiša će, ne mogu ići, ne mogu se oblačiti.
-Doći će mi gosti.
-Biće hladno,ne mogu.
Umorni za sve vrste kućnih poslova.Otaljavanja.Tužni pogledi prema mašini za pranje sudova.
-O,ko će danas kuvati?
-Ko će peglati?Ma,neka sve stoji tako,briga me.
Sveprisnuti komentari.
Umorni za čitanje…
-Makni mi tu knjigu,nemam snage.
Umorni za gledanje televizije…
-Ugasi to,ne mogu slušati.
Umorni za popravke,preslaganje magacina,sređivanje dvorišta,bašta…
-Ma,neće doći inspekcija ženo,ima kad…Sjutra,prekosjutra.
Umor kroz rafove prodavnica.Provlačenje u vidu sjenke.To bezvoljno spuštanje artikala i ti prazni pogledi.Manjak energije za proste,jednostavne pokrete.
Razvučeni umor u redovima ispred šaltera po bankama,poštama.Ta bezvoljna tijela kao sjenke stoje.
Provučeni umor gdje se sve to i uradi,prođe,ode…Ono,ah i ovo se završilo.Ono napuštanje kao spas.Samo umorno razvlačenje ,blijedih lica,pognutih leđa,lažnog osmijeha,spuštenih pogleda i onih podignutih koprenom umora zaodjenuti.
Umorni umovi razliveni po ulicama,parkovima,,kućama,kafanama,hotelima,školama,firmama.
Umorni,da imaš osjećaj da bi ljudi non-stop plakali.Šta je razlog za to opšte stanje umora na krajnjim snagama funkcionisanja i konstantna bježanja od svega.Ne može se nigdje pobjeći.Svuda te čekaju isti umori.
Ko su umorivači ćudljive prirode stvorovi-Usisivači među nama.









Ostavite odgovor