STVARNOST
Na putu između dva oblutka
čitavo more...
Na Plavoj planeti život se rađa
i kad ga ne vidimo.
Mi smo samo predah
između juče i sutra,
mali, neprimetni val
slučajno rođen u opštoj zbrci.
Na putu između dva oblačka
čitavo nebo...
Ni ne slutimo da u kosmosu
neprekidno nastaju i nestaju svetovi.
Na noćnom nebu prosute zvezde,
kao sitan nebeski vez...
U tom trenutku samo je
naš pogled zavaren
u toj davnoj, zakasneloj slici...
Na putu između rođenja i smrti
naša jedina stvarnost...
Večita borba za smisao,
za ljubav i poštovanje,
za pripadnost i odanost,
za samodovoljnost i veliku bitnost...
A mogli smo jednostavno
da uživamo u životu
kad nam je već poklonjen
bez ikakve naše zasluge.
Kako ti se dopao tekst?

Nadanje
Nada Jovičić 1955. Diplomirala sam na grupi za psihologiju Filozofskog fakulteta Beogradskog univerziteta. 35 godina sam radila sam kao psihološki savetnik i kraće vreme u marketingu. Poeziju sam pisala u više navrata u životu, a intenzivnije nakon penzionisanja. 2025.…
- tekstova
- 24
- čitanja
- 2.537
- reakcija
- 237
- komentara
- 290
- deljenja
- 10
Komentari
NEVIDLJIVI A NEPREŽALJENI
Bili smo jedna od bezbroj ljubavi na Zemlji rođenih. Zagledani u zvezde, pulsirali smo bezglasno da ne narušimo nebeski sklad. Skrivali od ljudi našu zavisnost, neizdrživu za ljubavlju glad. Ni sada ne znam šta se desilo... Neki se muk prostro između nas kao crni zastor…
5424
RASKRŠĆE
Na neizgužvanom čaršavu izgužvan list papira. Odbačene misli i ugašene želje... A strasti neutihnute. Neomeđeno, beskrajno nebo za nogu mi vezano pa vuče od nemila do nedraga... Ne dozvoljava prizemljenje. Sivi dan bezvoljno teče. Odmiče sporo ko ružan san. Samo je crkvenim zvonom vazduh uzdrman.…
7924
Prazni svjetovi
Mislila sam da volim tišinu, da me liječi poslije tebe, da sam pronašla novi smisao, neke nove svjetove. Mislila sam da me liječe tuđe usne, tuđi dodiri, da smo stvorili sve iz iskona i da sam se vratila sebi. Ali lažem sebe, sve vas, tišinu…
800
Sedam godina posle
SEDAM GODINA POSLE Sedam godina je dugo vreme da čovek čeka da mu se vrati život. Dovoljno dugo da zaboravi kako izgleda jutro bez grča u stomaku, kako se diše bez kamena na grudima, kako izgleda dan u kojem telefon ne može da donese lošu…
600